Posao, kuća, posao od kuće. Bez obzira da li radimo za drugoga ili za sebe, neminovni su periodi u kojima posla imamo preko glave. To nas stresira, nervira i opterećuje, a najgore što se kao posljedica dogoditi jest burnout ili sindrom izgaranja.
Pitate se koja je razlika između stresa i burnouta? Stres je obično kratkotrajne prirode. Možete biti pod stresom jedan kraći period, ali on sam po sebi prolazi. Burnout se javlja kao posljedica dugotrajnog stresa. Ono što je zanimljivo kod ovog sindroma jest to da ne mora biti uvjetovan pretjeranom količinom posla. Uzroci burnouta mogu biti različiti. To su na primjer, nedovoljna autonomija u radu, nejasni ciljevi i prevelika očekivanja, nedostatak podrške od radne okoline, rad u disfunkcionalnoj organizaciji, niska plaća i općenito radna atmosfera koja ne potiče na individualni rast i razvoj.
Kako prepoznati vam prijeti li vam burnout?
- Imate negativan i kritičan stav prema poslu.
- Ne da vam se odlaziti na posao, a čim dođete jedva čekate otići.
- Imate malo energije i još manje interesa za rad.
- I u privatnom životu osjećate posljedice: bolovi u glavi, leđima, osjećate prazninu i imate problema sa spavanjem.
- Koristite svaku priliku da se udaljite s radnog mjesta i od kolega.
- Živciraju vas kolege, klijenti i nadređeni.
- Imate osjećaj kako svojim radom ne pridonosite uspjehu organizacije ili da se vaš rad ne cijeni dovoljno.
- Razmišljate o odustajanju od posla ili promjeni poslodavca.
Ako ste se pronašli u nekoj od navedenih točaka, moguće je da patite od sindroma izgaranja, ili pak da ste u velikoj opasnosti od njega. Ipak, postoje neke taktike kojima se možete poslužiti kako biste mu se oduprijeli.
Kako se oduprijeti burnoutu?
Prvi korak sastoji se u identifikaciji onoga što uzrokuje vaš stres. Ovisno o tome da li je to vaše osobno nezadovoljstvo ili je utjecaj vanjski, u nastavku donosimo nekoliko savjeta koje možete primijeniti kako bi se oduprijeli sindromu izgaranja.
1. Budite ljubazni prema suradnicima
Kada dajete, osjećate se dobro. Mali znaci pažnje, komplimenti i pomoć koju pružate drugima učinit će vas raspoloženijima i sretnijima i utjecati na stvaranje pozitivne slike o vašem radnom okruženju.
2. Postavite granice
Odmor je nužan za produktivnost. Uzimajte redovite pauze od posla. U svoje slobodno vrijeme odmaknite se od službenog telefona i e-maila, opustite se u krugu dragih ljudi, aktivnostima koje vas ispunjavaju i nemojte misliti o poslovnim obvezama.
3. Preuzmite kontrolu nad nepravdom
Ako je vaše nezadovoljstvo utemeljeno na nepravdi koju doživljavate na poslu, učinite nešto po tom pitanju. Iako vam se čini da možda nemate pravo glasa, pripremite argumente, ustanite i pokušajte se izboriti za sebe i svoje kolege. Kad naglas izgovorite ono što vas tišti, osjećat ćete se bolje i učiniti nešto s ciljem rješavanja vašeg problema.
4. Radite za svrhu
Nemojte raditi za plaću, radite za svrhu. Pronađite svoju ulogu u organizaciji koja je ključna za uspješno poslovanje. Sigurno postoji. Analizirajte i posložite svoje karijerne ciljeve. Što dobivate svojim radom? Je li to znanje, iskustvo ili nešto drugo? Što želite time postići i kako se to uklapa u vaš dugoročni plan upravljanja karijerom? Kada si odgovorite na ova pitanja, bit će vam jasnije što trebate poduzeti. Ako je to promjena posla ili izlazak iz svijeta poduzetništva, nema ništa loše u tome. Čak i prekvalifikacija i promjena profesije poželjne su ako će vas to učiniti sretnijima i zadovoljnijima.
