5 min čitanja

 

Općina Svetvinčenat je prije 10 godina bila jedna od 4 najnerazvijenije općine u Hrvatskoj. Zahvaljujući brojnim razvojnim projektima, danas je Savičenta jako lijepo mjesto za život i prezentira se kao primjer dobre prakse razvoja destinacije čak i u Bruxellesu. Porazgovarali smo s voditeljem razvojnih projekata Igorom Macanom koji nam je otkrio kako izgleda rad i život u Savičenti.

Molimo Vas da se predstavite.

Ja sam Igor Macan, rođen 1978. godine. Ove godine u 10. mjesecu slavim svoj 40. rođendan. Nakon faksa koji sam završio u Rijeci, prošao sam pripravništvo u općini Svetvinčenat i nakon toga se ovdje i zaposlio. Najprije sam vodio proračun i financije, a kasnije sam postao pročelnik. Sada vodim razvojne projekte i bavim se prvenstveno EU fondovima i projektima i programima koje razvijaju turizam Savičente i uključuju lokalnu zajednicu u razvoj općine. U slobodno vrijeme veliko mi je zadovoljstvo družiti se sa svoje dvije kćerkice. Volim sport, nekada sam aktivno igrao nogomet, a sad ga samo pratim. Imam i poduzetničkog iskustva, nakon studentskih dana okušao sam se u vođenju jednog kluba, no kasnije je ipak život otišao u obiteljskom smjeru.

Igor Macan

Što radi voditelj projekata i razvojnih programa općine Svetvinčenat?

Moj posao svodi se prvenstveno na koordinaciju i osmišljavanje novih projekata. Kako je turizam glavna poluga razvoja općine, to je zajednički cilj svih projekata. Svaki projekt treba imati za učinak razvoj i korist lokalnog stanovništva. Svaki projekt također mora biti održiv i biti potpora lokalnom razvoju. Dosadašnji projekti fokusirali su se na turizam, stvorili smo tržište uz pomoć mnogih atrakcija. U narednom razdoblju fokusirat ćemo se na stvaranje destinacije i valorizaciju lokalnih poljoprivrednih proizvoda, kako bi lokalno stanovništvo imalo dugoročnu korist od onoga što smo do sada postigli. Cilj nam je stvoriti temelje za kraj u kojem će ljudi dobro živjeti i biti zadovoljni.

Posjetili smo dvorac Grimani-Morosini

Dvorac Grimani-Morosini

Dvorac Grimani-Morosini je mletačka utvrda izgrađena u 13. stoljeću. Njegova povijest je vrlo bogata i on je upravo razlog nastanka renesansnog gradića Svetvinčenat. Na mjestu gdje je dvorac, nekada je bila granica mletačke republike i obrana je bila glavna funkcija ovog dvorca. Pretrpio je ratove i požare, ali i uz korekcije i popravljanja, dvorac je ipak zadržao oko 80% izvornosti. Kada je dvorac došao u posjed općine, bio je u derutnom stanju. Polako smo kroz projekte postigli da saniramo štete, a upravo je u tijeku KulTERRA, projekt restauracije kojim ćemo dvorac kompletno obnoviti i staviti u funkciju. Tek tada on će postati motor razvoja novih sadržaja i prostor za razvoj cijele općine, što nam je vrlo bitno. I sada dvorac privlači mnogo posjetitelja zahvaljujući tematskim festivalima i atrakcijama poput srednjovjekovnih sprava za mučenje i room-escape igre u dvorcu.

„Cilj nam je stvoriti temelje za kraj u kojem će ljudi dobro živjeti i biti zadovoljni.“

Kako će dvorac izgledati nakon obnove?

Cilj nam je da lokalno stanovništvo može iskoristiti dvorac za vlastiti rast i razvoj. Zato ćemo omogućiti plasman lokalnih proizvoda na mjestu koje će privući brojne domaće i strane posjetitelje. Na prve dvije etaže biti će kušaona i prodajni centar tipičnih domaćih proizvoda. Kaštel kao atrakcija bit će smješten na trećem katu. Na četvrtom katu bit će smještena sala za vjenčanja, kojom planiramo ući u jednu novu nišu turizma u kojoj vidimo potencijal za razvoj. Na petom katu planiramo opremiti jednu sobu koja će biti dio budućeg difuznog hotela Savičente. Difuzni hotel podrazumijeva partnerstvo lokalnih ugostitelja, smještajnih kapaciteta, proizvođača lokalnih proizvoda i atrakcija i tu vidimo potencijal za razvoj turizma 365 dana u godini.

Kako dolazite do zanimljivih ideja za projekte?

Najčešće brainstormingom. Znamo ponekad, pogotovo kad smo pod stresom ranije ugasiti kompjutore i povući se u salu za sastanke kako bi razgovarali o idejama. Zapisujemo sve što nam padne na pamet. Zna se dogoditi da na jednom takvom sastanku popišemo i preko 100 ideja za projekte. Neki drugi dan, kad se ideje „slegnu“, nađemo se opet i odaberemo ih nekoliko, pa razmišljamo da li to ima smisla, da li je održivo. Tako nastaju naši projekti. Ono za što nam kažu da nije izvedivo, obično nam predstavlja izazov, pa se oko takvih ideja više pomučimo kako bi ih realizirali.

Room escape castle

Postoji li nešto u vašem poslu što nije tako zabavno?

Ovaj dio osmišljavanja i pisanja je vrlo kreativan. No, onda dolazi popunjavanja obrazaca i prijavne dokumentacije. Prijavna dokumentacija koju smo slali za jedan od zadnjih projekata imala je čak 14 kg i to bez tehničke dokumentacije. Dok smo sve pripremili za slanje bilo je već prošlo pola noći. U takvim stresnim situacijama i u to doba kad je koncentracija već na opasnom nivou, dogode se i smiješne stvari. Kod zadnje provjere popisa dokumentacije, bilo je dakle oko ponoći i čitam ja kako na CD-u na kojem se mora priložiti kopija treba pisati CD/R. I tako sam se našao u situaciji da pitam kolegicu da provjeri jesmo li napisali na CD-u CD/R. Dakle, i taj dio zna biti zabavan.

„Skoro smo markerom upisali na cd: CD/R“

Na projektima radi mlada ekipa. Jedna od njih je Matea Stanić koja je podijelila s nama vlastito iskustvo.

Moja priča u općini započela je početkom 2014. godine, najprije sam volontirala. Zatim mi se pružila prilika za stručno osposobljavanje, koju sam rado prihvatila s ciljem stjecanja vrijednog novog znanja i iskustva. Nakon završenog stručnog osposobljavanja, pojavila se prilika za zapošljavanje na tom radnom mjestu i tako sam nastavila raditi u općini. Trenutno sam na funkciji savjetnice za opće poslove i projekte, a najviše vremena provodim na provedbi projekta KulTERRA kojim obnavljamo dvorac Grimani-Morosini. Jako sam sretna i zahvalna što u ovom projektu sudjelujem od samog početka: projektiranja i sad u njegovoj realizaciji. Svjesni smo da je ovo što radimo veliko, i kad projekt bude gotov da će dvorac biti pokretač razvoja cijele općine.

Super je raditi s Igorom, on je generator ideja i začetnik puno lijepih stvari u općini. On nam je svima mentor i podrška u realizaciji naših ideja. Posao zna biti vrlo naporan, pogotovo kad ovako veliki projekti ili više njih odjednom dođu u fazu realizacije, ali usprkos tome u poslu uživam jer je zabavno i imam odličnu ekipu. Mladi smo i uporni, želimo promjenu na bolje i radimo na tome da bude bolje cijeloj zajednici.

Imam jednu anegdotu koja govori u prilog našoj upornosti. Naime, kad smo prijavljivali projekt KulTERRA, konzultanti su nam govorili kako projekt neće proći na natječaju i da ga nema smisla uopće prijavljivati. Mi smo odlučili ipak ga prijaviti i jedan konzultant je to ovako prokomentirao: „Nema šanse da ovaj projekt prođe. Ako prođe, to će biti čudo, a čuda se kod nas ne događaju.“. Baš taj dan igrao se rukomet Hrvatska-Poljska i Hrvatska je trebala imati 11 golova razlike za prolazak. Pobijedili smo s 13 golova razlike i idući dan u Glasu Istre na naslovnici stajao je veliki naslov „Čuda se ipak događaju“. To nam je bila prva naznaka da će naš projekt ipak proći na natječaju, i stvarno se to i dogodilo.

Po uzoru na projekte općine, i lokalno stanovništvo pokrenulo je svoje projekte.

Upoznali smo gospođu Silviu Otočan čija obitelj u vlasništvu ima tematski park Sveti Mihael koji ima brojne sadržaje i atrakcije namijenjene prvenstveno djeci. Neke od njih su dječji vrtuljak, praćka s vodenim balonima, soba vještice, escape room, životinje, labirint, kućica na drvu i brojne druge sportske i zabavne atrakcije za djecu, ali i njihove roditelje. Motiv nastanka tematskog parka je goste koje obitelj prima u kuću za odmor zadržati i animirati nekim dodatnim sadržajem. Park je prerastao njihova očekivanja te rade tijekom cijele godine.

U sezoni gosti su većinom stranci, a izvan sezone im dolaze u posjet vrtićke skupine. U projekt je uključena cijela obitelj, a zapošljavaju i dodatno pomoćno osoblje u sezoni. Svoj posao u Rovinju gospođa Silvia uskoro nakon otvaranja parka Sveti Mihael napustila je kako bi radila za sebe i preporuča drugima da se odvaže u poduzetništvu.