„Volunteers do not necessarily have the time, they have the heart“. Jedan od brojnih citata o volontiranju na koje sam naišla, a koji možda najbolje opisuje srž pojmova volonterstvo i volonteri. Volontiranje je dobrovoljna aktivnost, koju svatko od nas slobodno odabire osobnim izborom i motivacijom. Volontiranjem se ne stječe financijska dobit, ali upravo volontiranjem pojedinac dobiva nešto puno veće, puno važnije. Volontirajući stječemo nova znanja i vještine. Aktivno smo uključeni u društvo, u zajednicu u kojoj živimo. Također, učimo se suosjećati i biti solidarni prema drugim ljudima. Postajemo odgovorni mladi ljudi. Ili stariji. Jer volonterstvo nema dobne granice. Volontirati može svatko tko ima želje i vremena.
„Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu. – Gandhi“
Motivacija za volontiranje
Pripremajući se za intervju, pokušala sam se prisjetiti trenutka u kojemu sam odlučila da je volonterstvo nešto što želim da je kontinuirano prisutno u mojem životu. Odakle tolika ljubav prema volonterstvu. Odakle želja za volontiranjem. I ništa. Ostalo je samo na pokušaju. Možda nije postojao taj neki točno određeni trenutak, točno određeni razlog, nego su se želja, ljubav i motivacija rađale tijekom svih ovih godina. Možda. Tko zna…
Marta Hauser voditeljica je volonterskog programa udruge Smart. Postavivši njoj isto pitanje ona odgovora kako je u njezinom slučaju volontiranje krenulo još u osnovnoj školi u Crvenom križu, a kasnije u udrugama za mlade koji su odlučili sami nešto pokrenuti u mjestu u kojemu žive. Kaže kako je zanimanje za volonterstvo zapravo došlo spontano. Činilo se zgodno i jako zanimljivo, a danas ne može zamisliti da radi nešto drugo. Marta u Smartu radi već godinama, počevši za vrijeme studija psihologije kao administrativna asistentica pa sve do danas kao voditeljica volonterskog programa.
Volonterski centar Rijeka
Udruga za razvoj civilnog društva SMART 2005. godine započinje sa sustavnim pristupom razvoju volonterstva te programom Volonterskog centra u lokalnoj zajednici. Volonterski centar Rijeka djeluje kao resursni volonterski centar za područja Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Istarske i Karlovačke županije. Putem Volonterskog centra nastoji se promovirati vrijednost volonterstva, osnažiti neprofitne organizacije za uključivanje volontera u svoje aktivnosti, poboljšati status volontera u zajednici, poticati volontiranje kroz sustav odgoja i obrazovanja i slično. Objašnjava mi Marta kako Volonterski centar zapravo ima nekoliko aktivnosti poput edukacija, konzultacija, istraživanja, umrežavanja i suradnje, ali i baze volontera te organizatora volontiranja.
Financiranje udruga civilnog društva
Nekako mi je oduvijek bila nepoznanica na koji način se udruge civilnog društva financiraju, s obzirom na to da se osnivaju bez da ostvaruju financijsku dobit. Udruge civilnog društva su te koje kontinuirano traže volontere za brojne svoje aktivnosti. Volonteri pritom ne ostvaruju financijsku dobit, no, što je s ljudima koji su zapravo zaposleni u nekoj udruzi? Marta mi odgovara kako se financiraju putem prijava projekata na razne natječaje. U njihovom slučaju su to projekti iz Europskog socijalnog fonda, a vezani uz programe volonterskog centra te za pružanje podrške organizacijama civilnog društva ili neprofitnim organizacijama. Projekti usmjereni raznim skupinama i organizacijama, nezaposlenima, socijalno isključenima, ustanovama, školama.
I sami trenutno provode dva takva projekta. Jedan vezan uz školsko volonterstvo, a drugi uz gradnju infrastrukture. Iako udruga Smart EU projekte provodi od 2001. godine što je zaista dugi period, Marta kaže kako je u zadnje vrijeme sve teže. Projekti su dosta specifični, konkurencija sve veća, a ni administrativni dio projekta ne olakšava kod prijava. Dosta nesiguran rad odgovaram ja, a Marta potvrđuje moj zaključak, no odgovara kako nikada nisu imali problema jer zajedničkim, timskim radom provode kontinuirano projekte, a što im omogućuje financijska sredstva.
Razvoj volonterstva u Hrvatskoj
Na moje pitanje o usporedbi volonterstva nekad i sad i da li ima promjena uopće, Marta odgovara kako je promjena zaista puno. „Puno više ljudi danas razumije što je volonterstvo i sve više ljudi volontira“ kaže Marta. Sektori volontiranja šire se sve dalje pa se u volonterstvo pokušavaju uključiti i bolnice i ostale ustanove. Ljudi su više osvješteniji nego li je to bio slučaj recimo prije 10-ak godina. Naravno, u usporedbi s razvijenim zemljama poput zemalja Skandinavije, Hrvatska je pri dnu ljestvice. No, Marta smatra kako je razlog tome „što se nije njegovala odgovornost pojedinca i da sam odabere što bi htio raditi“. Ipak, zaključuje kako se zadnjih godina ipak podigla svijest o volonterstvu i o tome čega sve ima i gdje se ljudi mogu uključiti.
Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje
„Namjera je ove potvrde pružiti podršku volonterima u prepoznavanju njihovih kompetencija stečenih kroz volonterska iskustva, radi cjelovitog predstavljanja bilo kojoj trećoj strani na zahtjev volontera.“ Zanimalo me da li je to zaista i slučaj. Kako nam zapravo ova potvrda može pomoći na tržištu rada i može li uopće. Marta kaže kako volonterstvo uvelike pomaže pojedincu jer kad ljudi krenu volontirati, drugačije se ponašaju. Drugačije predstavljaju samoga sebe. Razvijaju meke vještine poput komunikacije, rada u timu, kreativnog razmišljanja i druge, a koje im onda kasnije mogu pomoći i u drugim područjima. Također, volontiranjem se mogu naučiti neke specifične vještine poput web dizajna, a što nas može izdvojiti iz mase kod traženja posla i slično.
„Ono što mi pokušavamo jest objasniti volonterima da svoje kompetencije ugrade u životopis pišući što točno znaju.“
Marta Hauser
Budućnost volonterstva
Vođenje statistike o volonterstvu u Hrvatskoj veoma je općenito, pa se ne može sa sigurnošću govoriti o nekim podatcima, no jedno je zasigurno točno. Budućnost volonterstva u Hrvatskoj ide u pozitivnom smjeru. Organizacija civilnog društva će uvijek biti jer su potrebne manje više u svim područjima. Važno je napomenuti kako „udruge mogu brže riješiti neke probleme, dok država sporo reagira“ kaže Marta. I dalje ponekad vlada nerazumijevanje prema udrugama, ali ipak se sve više građana uključuje u volonterstvo.
Marta osobno:
1. Što radiš u slobodno vrijeme i imaš li ga uopće? Imam slobodnog vremena. Volim ići na glazbene festivale, čitam knjige, družim se s prijateljima. Volim barku i plovidbu morem.
2. Kiša ili sunce? Sunce i bura 🙂
3. More ili planina? More iako sam iz Delnica (smijeh)
Za kraj poruka čitateljima?
„Probajte se zavolontirati“, odgovara od prve Marta i objašnjava kako je to i njihov slogan. Ljudi mogu puno toga otkriti o sebi. Mogu upoznati dosta drugih osoba koje dijele njihove interese što je super ili osobe za koje su mislili da nemaju zajedničkih točaka, a ustvari imaju.
“Volontiranjem stječemo jedno bogato iskustvo, a svatko može odvojiti sat vremena tjedno, zaključuje Marta, a ja se u potpunosti slažem s njome.”
Ako se želiš zavolontirati, prilika te čeka ovdje.
Svoju priču SMARTovci podijelit će na Inspire Me konferenciji u Zagrebu 16.11. Više informacija o konferenciji možeš pronaći ovdje. Svoju ulaznicu osiguraj ovdje.
