GDPR, koji je izglasan u Bruxellesu još u 2016. godini, primorao je organizacije koje djeluju u EU da prilagode svoj rad s podacima korisnika novim propisima o zaštiti podataka i privatnosti.
Osobni podaci na koje se GDPR odnosi su svi podaci pomoću kojih se osoba koja živi na području EU-a može identificirati, uključujući ime, fotografije, e-mail, IP adresu, bankovne podatke, objave na društvenim mrežama, seksualnu orijentaciju i brojne druge podatke. Za zlouporabu ili prikupljanje, obradu i prijenos podataka bez izričitog pristanka korisnika predviđaju se basnoslovne kazne: 20 milijuna eura ili do 4% ukupnih prihoda organizacije. U slučaju IT kompanija poput Facebooka ili Googlea, ti iznosi dostižu milijarde eura.
25. svibnja – dan kad je Europi ograničen pristup internetu
GDPR stupio je na snagu 25. svibnja, a taj datum ćemo pamtiti kao dan kad je Europi ograničen pristup internetu. Naime, mnoge američke kompanije ovaj zakon dočekale su „na nož“. Umjesto prilagodbe kompletnog sustava novim pravilima zaštite podataka odlučile su ograničiti pristup Europljanima. Prvenstveno se radi o izdavačkim kompanijama, a to su Chicago Tribune, Los Angeles Times, Baltimore Sun, Orlando Sentinel, New York Daily News…
Sve njihove čitatelje iz EU, dočekat će poruka:
„Nažalost, naša je internetska stranica trenutno nedostupna u većini europskih zemalja. Angažirani smo po tom pitanju i posvećeni traženju opcija koje podržavaju čitav obujam naših digitalnih ponuda tržištu EU. Nastavljamo identificirati tehnička rješenja koja će svim našim čitateljima pružiti naš nagrađivani novinarski rad”.
