Iako riskiram zvučati kao papiga jer često spominjem ovu temu, smatram da ako samo jedna osoba nakon čitanja razmisli o svome zdravlju i životnom stilu koji uključuje prehranu, fizičku aktivnost i količinu stresa te način na koji se nosimo s njim – vrijedilo je.
Hrvatska: debela nacija
Pretilost iz dana u dan postaje sve veći problem kako odraslih, tako i djece globalno ali i lokalno. Hrvatska se vodi kao jedna od tzv. “debelih nacija”, a upravo lipanj je mjesec u kojem obilježavamo Europski dan debljine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 40% stanovništva je pretjerano uhranjeno. 63% muškaraca i 54% žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo ih je 20%. To nas dovodi do zaključka da je samo 40% odraslih normalno uhranjeno, a to nas stavlja na osmo mjesto u Europi po ovoj crnoj statistici. Jedino pozitivno jest to da smo od zadnje analize Eurostata ‘pali’ s petog na osmo mjesto.
Debljina je jedan od dokazanih uzroka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja. Debljina je uzrok 10-13% smrtnih slučajeva u Europi. Ako vas ovi podaci nisu razbudili da razmislite o sebi i svojim bližnjima sigurno će vas zabrinuti činjenica o rastućem postotku pretilih pojedinaca kod mladih i djece.
Debljina kod djece i mladih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za školsku godinu 2015./2016., povećana tjelesna težina zabilježena je kod 13% učenika u osnovnoj školi, 13% srednjoškolaca te kod čak 16% studenata. Pretilost je zabilježena kod ogromnih 18% osnovnoškolaca, 13% srednjoškolaca i 5,5% studenata.
Ovakvo stanje kod djece je zabilježeno kako počinje u petom razredu osnovne škole, a znamo da u dosta slučajeva djeca sa problemom debljine postaju odrasli s istim tim problemom.
Osim zdravstvenog problema i ugrožavanja njihovog fizičkog zdravlja, dolazi i do raznih problema u socijalnim ulogama. To je ismijavanje od strane vršnjaka što može ostaviti velike posljedice na našim mladima. Životni stil se promijenio – sve se ubrzalo – od načina života do hrane. Suhomesnati i pekarski proizvodi se konzumiraju svakodnevno, pije se alkohol i zanemaruje se kretanje – sve ovo dovodi do gomilanja kilograma.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije da se kod djece u dobi od 5 do 19 godina pojava prekomjerne tjelesne težine povećala s 4% 1975. godine na više od 18% 2016. godine. Sada čak 340 milijuna djece u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatski podaci kažu da se taj broj u zadnjih 15 godina povećao sa 20% na čak 35%.
Naučimo biti zdravi
Ne kaže se uzalud kako na mladima svijet ostaje! Zbog toga se moramo truditi svojim primjerom mlade naučiti kako se hraniti, kretati i sačuvati svoje zdravlje. Hrana koju danas konzumiramo je dulje trajnosti, a bogata je mastima i ugljikohidratima. I proizvođači i ugostitelji povećavaju porcije i nude velike količine po povoljnijoj cijeni. Prodaju hranu u velikim pakiranjima čime potiču kupnju i konzumaciju hrane. Najbitnije je osvijestiti javnost po ovom pitanju te educirati se.
Moderan čovjek ima pristup tolikim informacijama da je to zastrašujuće. No svejedno bira ostati u svojoj comfort zoni gdje je sve lakše, brže, dostupnije. Naučimo što i kako jesti, naučimo se kretati, naučimo raditi na sebi – naučimo biti zdravi i sretni.
Vaš prvi korak može biti upravo čitanje ovog članka.
