3 min čitanja

U jeku ovih zagrebačkih dana, politički ne tako sjajnih, kada se nameću mnogobrojna pitanja poput “Istanbulske konvencije”, “Kurikularne reforme” ili “Istospolnih zajednica”, Hrvatska mi na trenutke izgleda poput mračnog Mordora iz filma Gospodar prstenova. Hoće li Frodi poći za rukom baciti prsten zla u plamen Mordora, pitanje je koje se s vremena na vrijeme pitam?!

Festivali su ti koji mi izmame osmijeh na lice. Festivali u Hrvatskoj na trenutke unose onaj tračak nade, jer divno je vidjeti neopterećenost i jedinstvo u očima posjetitelja koji u Hrvatsku stižu sa svih strana svijeta. Festivali kao manifestacije tolerancije, multikulturalnosti, jedinstva bez religijskih, spolnih i rasnih raspodjela, mogli bi postati odgovor na sva pitanja navedena na početku ove kolumne.

Festivalski turizam u Hrvatskoj danas je bitan ekonomsko-turistički kotač, a Festivali su ambasadori jedne nove moderne Hrvatske na čijim se kulturnim platformama sudaraju različite kulture i ponašanja posjetitelja koji kreiraju jedinstvenu atmosferu i doživljaj ostavljajući neizbrisiv trag na lokalnu zajednicu i kulturu.

Fresh Island festival

Festivali kao pokretači razvoja

Danas, Festivali poput Fresh Islanda pokretači su kulturnog i ekonomskog razvoja destinacije, grada Novalje. Festivalski organizatori osim nastupa izvođača koriste povijesne, sportske, gastronomske, lokalne i kulturne elemente destinacije kako bi stvorili univerzalnu priču. Na taj način Festivali brendiraju destinacije. Lokalno stanovništvo je postalo otvorenije prema novim idejama, a mnogi su se poslovi otvorili i etablirali zahvaljujući festivalima.

Dok u Hrvatskoj još uvijek donekle ignoriraju festivale, vani ih vlade i lokalne vlasti koriste za svoje strategije ekonomskog razvoja, povezivanje nacija i kulturnog turizma. Festivali su imidž svake destinacije nastale na različitim kulturama. Bez festivala i kultura koje čini razliku, turističke destinacije bi nudile “plažu i more”. Festivalski posjetitelji ostvaruju veću potrošnju na destinaciji od prosječnih turista. Potrošnja po danu na Fresh Island Festivalu u Novalji je oko dva puta veća nego kod nefestivalskog turista. Posjetitelji Fresh Island festival troše više na smještaj, hranu, izletu, kulturne posjete što utječe na kvalitetu življenja lokalnog stanovništva. Tome u prilog ide i činjenica da je Novalja grad rekorder po proračunskim prihodima i to ispred Rovinja, Hvara, Umaga, Poreča, Krka i Cresa. Najuspješniji, Grad Novalja u 2016. godini ostvario je, tako, 13.702 kune po stanovniku, čak 2.500 više od drugoplasiranog Novigrada (11.139 kuna po stanovniku).

Procijenjeno je da Fresh Island Festival Novalji kroz godinu dana uprihodi i do 10 milijuna eura, kreira stotine novih radnih mjesta, na otok Pag dovede posjetitelje iz 40 različitih zemalja koji provedu 7 nezaboravnih dana na destinaciji. Festivali su ujedno i glasnici destinacije, a samo otok Pag su dosad posjetili The Guardian, BBC, Telegraph, MTV i drugi medijski velikani. Mladi posjetitelji festivala su budući opinion makeri i trendsetteri, te lideri svojih generacija.

Fresh Island u brojkama:

  • 75 000 posjetitelja u posljednjih 6 godina
  • 300 000 unique web visitors
  • 70 000 noćenja svake godine festivala
  • 10 milijuna Eura turističke potrošnje
  • 50 izvođača svake godine koji su destinaciju stavili na svjetsku mapu
  • 200 medija koji posjećuju festival svake godine
  • 2 500 000 Eura iznosi medijska vrijednost festivala
  • 40 zemalja iz kojih dolaze posjetitelji, ponajviše iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Austrije i SAD-a

Stupni, Medo, Phat Phillie, Senka, Bizzo

Financijska održivost festivala

Za daljnji razvoj i napredak Festivala, te ostanak na nekoj destinaciji izrazito je bitna dobra komunikacija između svih za Festival bitnih subjekata, gradskih vlasti i lokalne turističke zajednice, gradskog prometa, iznajmljivača apartmana ali i potpora ovakvih događanja, bilo financijska ili logistička.

Uzet ću za primjer “Lost & Found” Festival s Malte, kojeg država podupire s 30 eura po svakom dovedenom gostu uz poseban porez i pogodnosti kreirane zbog Festivala. U Hrvatskoj, osim značajnije potpore Hrvatske Turističke Zajednice za manifestacije i top događanja, ne postoje ili su neznatna sredstva lokalne zajednice u potpori Festivalima koja bi omogućila stabilnost poslovanja i daljnji pozitivni razvoj.

Festivali tako preuzimaju 100% financijski rizik na sebe, često plešući na granici isplativosti, oviseći o mnogo faktora na koje mogu ili ne mogu utjecati. Jedna kiša ili otkazivanje izvođača mogu izazvati gubitak od kojeg se Festival ne može godinama oporaviti kao u slučaju Fresh Island Festivala gdje su dvije godine za redom loše vrijeme i bura krivci financijskog gubitka većeg od 300 000 eura. Zbog takvih situacija, a da bi Festival bio održiv i u narednim godinama, te destinaciji dovodio desetke tisuća posjetitelja, nužno je stvaranje posebnih fondova zasnovanih na potpori svih poslovnih subjekata na destinaciji i lokalno samoodređivanje turističke takse, tj. boravišne pristojbe u vrijeme kada se održavaju Festivali čija bi se razlika isplaćivala Festivalu za svakog dovedenog gosta.

Time bi se otvorio novi budžet koji bi Festivalima omogućio razvoj i mirnije poslovanje, a organizatori Festivala više bi se mogli posvetiti stvaranju kreativnih, kulturnih i turističkih koncepata koji bi još više podigli konkurentnost same destinacije.

Na svaki uloženi euro u Fresh Island Festival, u budžet se vrate dva eura, a na osnovu turističke potrošnje u ekonomiju države-destinacije vrati se dodatnih10 eura. Često kažem da država i grad teško da imaju bolje ulaganje od festivala.